Inovacijama do ICT izvoza

piše: David Jakelić, direktor tvrtke Swing Software, dobitnik Premijerove web nagrade 2006

Ono što je velikoj tvrtki zanemarivo malen prihod i još k tome nepoželjno udaljavanje od temeljnog biznisa, maloj je tvrtki dobar oslonac za stabilan rast

Interes investitora za nove tehnološke tvrtke uvijek je dobar pokazatelj očekivanja i trendova. Tako su u prvoj polovici ove godine privatne softverske tvrtke (one koje ne kotiraju na burzi) u SAD-u privukle 2.8 milijardi dolara investicijskog kapitala – više od bilo kojega drugog sektora. Veliki dio tih sredstava već je usmjeren u istraživanje i razvoj, u tehnološke i poslovne inovacije.

Inovacije su pokretač za taj očekivani rast u softverskoj industriji i u cijelom ICT-u. Ulažući u nove rastuće tvrtke, investitori ne očekuju samo da ti novi „igrači“ otmu dio tržišta velikim kompanijama. Više od toga, oni očekuju da nove tvrtke brzo rastu u tržišnim segmentima koji donedavno nisu niti postojali, ili da i same kreiraju nova tržišta.

Produktizacija

Gledajući sve to iz hrvatske per spektive, moramo se zapitati mogu li i kako naše ICT tvrtke biti konkurentne na stranim tržištima. Što nam najviše nedostaje – kapital, udruživanje domaćih snaga ili nešto treće?

Rekao bih da nam prije svega treba veći broj tvrtki koje razvijaju proizvode za šire tržište. Sve dok je domaći ICT sektor uglavnom orijen tiran ka uslugama bit će limitiran s jedne strane veličinom domaćeg (ili regionalnog) tržišta, a s druge strane nedostatkom kadrova (jer su IT usluge radno intenzivna djelatnost koja može rasti samo uz rast broja zaposlenih). Tek s većom „produktizacijom“ ponude – pomakom od usluga ka standardiziranim rješenjima, a pogotovo softverskim paketima ili online uslugama – domaće tvrtke svoju priliku za rast mogu tražiti na globalnom tržištu, mogu uspostaviti prodajne kanale i ostvariti koristi od ekonomije razmjera (economy of scale) na tako velikom tržištu.

Specijalizacija

Samo, kako doći do inovativnih proizvoda koji bi bili konkurentni na svjetskom tržištu? Nije li ipak presmjelo, čak nerazumno, očekivati od malih tvrtki da budu inovativne koliko i one koje na R&D troše stotine milijuna dolara godišnje? Smjelo jest, ali nije nemoguće. Prvi logičan i dobar način izlaska na inozemno tržište je specijalizacija za specifične, uske tržišne niše. Nekoliko hrvatskih tvrtki već je krenulo tim putem. Drugo, podcijenjeni tržišni segmenti mogu se pokazati još boljim izborom za male tvrtke. U industriji u kojoj novi tržišni segmenti nastaju, a postojeći se redefiniraju skoro svake godine, prave se prilike kriju u takvim inovacijama za koje bi mnogi rekli – ne postoji tržište za to! Dokle god „ne postoji tržište“ ili je ono toliko malo da je velikim konkurentima nezanimljivo, mala tvrtka može rasti i jačati zajedno s tim novim tržištem. Malima je svaki novi korisnik važan, svaka nova prodaja donosi ne samo prihod, nego i energiju i entuzijazam. Ono što je velikoj tvrtki zanemarivo malen prihod i još k tome nepoželjno udaljavanje od temeljnog biznisa, maloj je tvrtki dobar oslonac za stabilan rast. Uostalom, baš na taj način nastale su neke od danas najvećih IT kompanija.

Male tvrtke mogu tražiti šansu čak i u segmentima gdje su karte već podijeljene među velikima. Umjesto da nastoji razviti bolje proizvode po postojećim mjerilima, mala tvrtka može naprosto ignorirati potrebe najzahtjevnijih i najvećih kupaca (koji su joj ionako nedostupni) i koncentrirati se na inovacije kojima će proizvode učiniti jednostavnijim i pristupačnijim nekoj novoj klasi kupaca. Velike si tvrtke to ne mogu priuštiti, pa rade kompromise i proizvodi im postaju predimenzionirani, nezgrapni i skupi za korištenje. Zvuči prejednostavno? Sjetite se kako je Salesforce.com promijenio tržište CRM softvera ili kako su wiki rješenja na mala vrata ušla u velike kompanije. Očito je, tržište nagrađuje inovacije, i to ne samo najnaprednije tehnološke inovacije. Inovativan može biti i dizajn, look-and-feel, pakiranje, usluga, poslovni model, način distribucije... Posebno su uspješne one inovacije koje prate promjene u navikama i u načinu rada današnjih korisnika.

Globalizacija

Domaće ICT tvrtke koje se okreću izvozu nalaze se i pred nizom drugih izazova. Kako preskočiti jaz nepovjerenja (credibility gap) i doći do prvih referenci? Kako uspostaviti prodajne kanale? I uopće, kako privući pozornost na tome velikom, prenapučenom ICT tržištu?

Dakako, ne postoji jedan odgovor na ova pitanja. Put koji će te tvrtke odabrati ovisit će najprije o njihovom ciljnom tržištu, poslovnom modelu, kategoriji cijena i o omjeru proizvoda i usluga u njihovoj ponudi. No, za sve njih internet je spustio barijeru izlaska na globalno tržište.

Danas, više nego ikada ranije, smanjena je prednost onih koji raspolažu velikim marketinškim budžetom. Veličina oglasa, veličina štanda, pa čak i broj mjesnih ureda i prodajnih predstavnika ne moraju biti presudni. Najvažniji je proizvod. Inovativan, osobit proizvod koji se izdvaja iz gomile sličnih, koji je zadovoljstvo koristiti i koji vrijedi preporučiti prijateljima ili kolegama. Preporuka i word-of-mouth u današnje vrijeme blogova i online društvenih mreža dobivaju novi smisao. Ako imate osobit proizvod, ljudi će saznati za njega.

E-novation info
> Što je to Vidi e-novation    natječaj?
> ICT kao temelj razvoja
> Osnivači, partneri, komisija
> Vremeplov
 

Prema broju i kvaliteti prijava pristiglih na Vidi e-novation natječaj, nedvojbeno je da Hrvatska osim prirodnih ljepota ima što ponuditi Evropi i svijetu.

 
 

Početna stanica | E-novation info | Teslino jaje - nagrada | Prijave 2010 | E-novation 2009 | Arhiva | VIDI

© 2011 Vidi-TO d.o.o. Sva prava pridržana. / All rights reserved
design by iDEA