ICT kao temelj razvoja svih inovacija

Europa danas u inovacijama znatno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Japanom. U želji da ih sustigne, EU naglašava da je temelj svega - ICT inovacija

"ICT je danas najvažniji pokretač suvremene ekonomije...

Kao prvo, ICT je vođa svih inovacija... Pri tome treba imati u vidu da inovacije u ICT sektoru nisu same sebi svrha, već upravo one potiču i potpomažu inovacije u svim drugim sektorima. Vodeći ekonomisti slažu se da ICT industrija, zajedno s investicijama u ICT-u danas u Europi pokreće oko 50% cjelokupne produktivnosti. To zvuči dobro, ali nije dovoljno dobro. U SAD-u ICT čini 80% proizvodnog rasta. Dok se u zadnjih 10 godina proizvodnja u Europi kontinuirano usporava, u istom se razdoblju u SAD-u ona gotovo udvostručila. Ovdje se ne radi samo o gospodarskoj konkurentnosti. Ovdje je riječ o onome što mi želimo od budućnosti: o tome da želimo da našoj djeci bude bolje nego što je bilo nama, o tome da sami sebi želimo osigurati komfornu mirovinu i socijalno sigurnu Europu. Zbog svih tih razloga moramo implementirati efektivnu i inovativnu ICT strategiju - na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, kao i europskoj razini." -
Jose Manuel Barroso, Predsjednik Europske komisije
Madrid, ponedjeljak, 8. svibnja 2006.

Gospodin Barroso, predsjednik Europske komisije, nije jedini ključni svjetski političar koji danas ističe bitnost ICT inovacija za razvoj svoje zemlje. Gotovo iste riječi možete naći u posljednjim govorima čelnika država zemalja svih kontinenata.
Svi oni ističu kako ICT industrija potiče inovativnost i razvoj svih gospodarskih i socijalnih sektora - od državne administracije i zdravstva, preko trgovine, transporta, turizma, pa čak i poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. Švedska i Španjolska već imaju ugovore koji radiolozima omogućuju da koristeći broadband razmjenjuju svoje snimke i rezultate mjerenja. Tako se brže ostvaruju analize medicinske dokumentacije uz godišnju uštedu od oko 700.000 EUR-a - što je ušteda od oko 35%. Primjeri u kojima ICT inovacija pomaže u različitim gospodarskim granama mogu se pronaći diljem svijeta. Jednako se tako diljem svijeta ističe da je temelj daljnjeg razvoja ICT inovacije broadband pristup Internetu kod što više stanovništva.

Broadband nije samo brzi telefon. Čak i informatički nepismeni političari danas shvaćaju da broadband znači pristup znanju - broadband je danas pristup u suvremenu multimedijalnu knjižnicu gotovo neograničenog bogatstva sadržaja. Mudri političari nerazvijenih zemalja shvaćaju da svaki njihov stanovnik koji ima broadband priključak Internetu ima gotovo jednak pristup znanju kao i student na Oxfordu, Stanfordu, MIT-u ili Yaleu. Za svaku zemlju, a pogotovo one nerazvijene ili u razvoju, to je neprocjenjivo bogatstvo.

KLJUČ JE U BROADBANDU
Kada je riječ o Europi i broadbandu, danas u zemljama EU već ima 60 milijuna broadband korisnika, što je oko 13% populacije. Samo jedna Španjolska danas ima oko 5 milijuna korisnika broadband Interneta. Zvuči dobro, ali u usporedbi s recimo azijskim tigrovima, poput Koreje ili Japana, Europa prilično kasni. Rezultat toga je razlika u broju ICT inovacija, broju inovacija općenito, što se onda odražava i na razliku u gospodarskom rastu.

Osim broadband pristupa Internetu, kao ključni temelj razvoju ICT inovacija ističe se i podrška malih i srednjih tvrtki. Kao primjer važnosti razvoja malih i srednjih tvrtki kao ključa kompletnog gospodarskog razvoja navodi se teza kako neke od danas svjetski najmoćnijih globalnih kompanija, poput Microsofta, Oraclea ili Ciscoa, prije 30 godina nisu niti postojale.

Čelnici EU pak navode da brojke oko inovacija i još uvijek žestoke dominacije SAD-a i Japana u odnosu na Europu zovu na gotovo panične poteze i hitnu intervenciju za povećanje europske inovativnosti.
Navodi se pak da svi danas globalni primjeri uspješnih, globalno poznatih inovativnih i visoko profitabilnih kompanija potječu ili iz SAD-a ili azijskih tigrova. Ipak, upravo zahvaljujući mjerama koje su poduzete proteklih godina u EU i stari kontinent ima sve brojnije konje za ovu globalnu utrku - i tu se kao najčešći primjeri navode Nokia, Skype, SAP...

Nadamo se da ćemo s našim partnerima, kroz Vidi e-novation natječaj doista i mi doprinijeti tome da u narednim godinama i Hrvatska na svjetsko tržište lansira barem jedno takvo globalno jako ime koje će biti pokretač za kompletnu hrvatsku inovacijsku industriju.

E-novation info
> Što je to Vidi e-novation    natječaj?
> ICT kao temelj razvoja
> Osnivači, partneri, komisija
> Vremeplov
 
Europa (crveno) danas dramatično kaska za Sjedinjenim Američkim Državama (plavo) i Japanom (zlatno) kada je riječ o broju inovativnih proizvoda koji se izbacuju na tržište.
 
Kliknite za veću sliku
 
Njemačka, Švedska i Finska vodeće su zemlje Europskog kontinenta kada je riječ o inovacijama. Zemlje poput Italije, Francuske ili Velike Britanije, pa čak i Norveške mogu se svrstati u europski prosjek, dok Portugal, Slovenija, Austrija, Češka, Litva i Latvija hvataju korak za prosječnima. Najlošija je situacija u Španjolskoj, Turskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Nažalost (ili na sreću) za Hrvatsku nema usporedivih podataka.
 
 

Početna stanica | E-novation info | Teslino jaje - nagrada | Prijave 2012 | E-novation 2011 | Arhiva | VIDI

© 2012 Vidi-TO d.o.o. Sva prava pridržana. / All rights reserved
design by iDEA